Referendum koji će se održati 1. prosinca bit će treći državni referendum u hrvatskoj povijesti, a prvi koji se raspisuje na zahtjev građana.
Hrvatski sabor donio je sa 104 glasa za, 13 protiv i pet suzdržanih odluku o raspisivanju referenduma na zahtjev građanske inicijative "U ime obitelji" koja je skupila oko 750 tisuća potpisa građana koji traže da se u članak 62. Ustava unese definicija braka kao životna zajednica muškarca i žene. Referendum koji će se održati 1. prosinca bit će treći državni referendum u hrvatskoj povijesti, a prvi koji se raspisuje na zahtjev građana.
Na zahtjev Jadranke Kosor prije donošenja odluke o raspisivanju referenduma zastupnici su morali glasati o slanju referendumskog pitanja na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, no s obzirom na to da dvije najveće stranke, HDZ i SDP, to nisu bile spremne podržati, prijedlog je odbijen sa 75 glasova protiv i 39 za.
I predsjednik Sabora Josip Leko, koji je govorio da misli kako bi trebalo od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti, danas je glasao protiv toga.
Sabor nije iskoristio mogućnost
S obzirom na to da Sabor nije iskoristio svoju mogućnost da od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti, sada to, nakon što su zastupnici izglasali odluku o raspisivanju referenduma, od Ustavnog suda može napraviti bilo koji hrvatski građanin.
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin zastupnike je obavijestio i da su prihvaćeni amandmani HDZ-a kojim je odluka donesena na referendumu obvezujuća te kojim se predviđa da će se, ako to građani odluče, definicija braka unijeti u ustavni članak 62, stavak 2.
S obzirom na, kako je rekao HNS-ov Jozo Radoš, novonastale okolnosti, odnosno prihvaćene amandmane HDZ-a te neizglasavanje prijedloga Jadranke Kosor da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti, Klub HNS-a koji je, za razliku od svojih koalicijskih partnera, glasao za ocjenu ustavnosti zatražio je stanku prije samog izglasavanja odluke o raspisivanju referenduma.
Ozbiljne sumnje
Radoš je rekao da smatra kako zastupnici u ovaj postupak raspisivanja referenduma nisu ušli dovoljno ozbiljno, s obzirom na to da su u sukobu dva načela, želje nekih da sudjeluju u stvaranju najviših državnih akata te o utjecaju na prava manjina.
– Odbijena je odluka da se o tako važnom pitanju traži mišljenje Ustavnog suda, koji se, smatram, već sam morao o tome oglasiti. Danas Sabor odlučuje o ustavnosti pitanja, a postoje ozbiljne sumnje u to jer se time narušava pravo jedne manjine – rekao je Radoš zaključivši da zastupnici nisu proveli pravu raspravu, već samo paušalnu.
Različita mišljenja
{adselite} HDZ-ov Željko Reiner rekao je da zastupnici mogu imati različita mišljenja, pogotovo svjetonazorska, jednako kao i građani koji su ih izabrali. – Očito da zbog našeg naslijeđa totalitarnog sustava mnogi misle da su oni koji imaju drukčije mišljenje neprijatelji. Pluralizam mišljenja temeljno je obilježje demokracije, srećom, vrijeme jednoumlja je iza nas i građani imaju pravo odlučivati slijedom svojih svjetonazora – kazao je Reiner dodavši da je primijetio kako je dio medija već krenuo u antikampanju te da su se pojavili spinovi da je ovo referendumsko pitanje usmjereno protiv nekoga.
– Unošenje ovakve formulacije u Ustav nikoga ne diskriminira niti ikome nešto oduzima. Jednostavno je riječ o sigurnosti da se ono što već postoji u hrvatskim zakonima ne ugrozi – smatra Reiner.
HDSSB-ov Dražen Đurović složio se s njime dodavši da je ovo "jednostavno pitanje koje nikoga ne ugrožava".
– Nisam siguran da bi ove koji se tu žale zadovoljilo ni mišljenje Ustavnog suda kad bi bilo pozitivno. Možda bi ih zadovoljilo pitanje u kojem bi stajalo da brak nije zajednica muškarca i žene – vjeruje Đurović te zaključuje da vladajući imaju problem s većinskim mišljenjem hrvatskih građana te im poručio da ne mogu prihvaćati mišljenje građana samo onda kada njima to odgovara.
Izvor: Večernji list
