Svako je društvo slobodno, napredno i zadovoljno onoliko koliko je slobodan, zadovoljan i sretan svaki pojedinac. Također, činjenica je da je obitelj temelj svakoga društva a bez sretne i zdrave obitelji u kojoj vladaju kvalitetni i humani odnosi, nema ni sretnoga i naprednog društva.

0 1 1 1 1 1 Rating 0.00 (0 Votes)
LGBTIQ pojmovnik
"Coming out - Razumjeti vs./feat. prihvatiti"

Vrlo često razgovor o seksualnosti i u stručnim krugovima prate crvenilo, podsmjesi, kikotanje te su pojedinci nerijetko zbunjeni stručnom terminologijom, osjećaju nelagodu kada se raspravlja o seksu i seksualnosti. U trenutku kada smognu hrabrost, najčešće postavljaju pitanja vezana uz npr. skraćenice pojedinih stručnih termina. Ovakav pristup seksualnosti nepristranom promatraču može u prvi mah izgledati simpatičan, djetinjast i razigran.

Nepoznavanje činjenica o seksualnosti i seksualnom životu sputava mladu osobu u odgoju, a roditeljima daje prostora za manipulaciju informacijama. Sve se to odražava kroz probleme u odnosima homoseksualne osobe i njezine bliže okoline, izaziva nepovjerenje, zanemarivanje vlastitog seksualnog zdravlja, stvara nisko samopouzdanje i lošu sliku o sebi, naročito kod mlađih homoseksualnih osoba. Neinformiranost javnosti otvara mjesto diskriminaciji i predrasudama prema svemu što odstupa od heteronormativnih pravila i život mladim homoseksualnim osobama čini nepodnošljivim.  U ekstremnim situacijama dolazi i do emocionalnog, fizičkog i ekonomskog nasilja (u slučaju kada osoba nije punoljetna pa je financijski ovisna o roditelju) nad bi/homoseksualnim osobama, a prema najnovijim istraživanjima u Hrvatskoj je broj tih osoba svake godine u porastu.

{adselite} Poljuljanog samopouzdanja, neprihvaćeni od strane obitelji i okoline, homoseksualne osobe kriju svoju «tajnu» velom depresivnosti, anksioznosti, stalnog straha, srdžbe, osjećaja krivnje te nerijetko traže utjehu u različitim psihoaktivnim tvarima. Međutim, problemi se ne rješavaju niti za njih niti za njihovu okolinu, nego se vrtoglavo nakupljaju u gomilaju.
U naše, je društvu ustaljeno shvaćanje da ono o čemu se ne govori, ono što ne imenujemo – i ne postoji, a ako se i pojavi, onda je strano, neprihvatljivo i treba ga odmah otkloniti kako ne bi «zagadilo» netaknutu okolinu.

Pokušat ću stoga popisom obuhvatiti sve tabu termine koji se odnedavno mogu sve češće zateći u medijima, popularnoj te stručnoj literaturi, a odnose se na seksualnost i seksualnu orijentaciju te su u nas uglavnom nepotpuno ili sasvim pogrešno prevedeni ili definirani.
Krenut ću upravo od skraćenice LGBTIQ, uz koju vežem mnogo anegdota jer najveeće nedoumice postoje upravo oko iznalaženja njezine potpune definicije. Dogodilo mi se da na raznim konferencijama i na različitim mjestima među kolegama psiholozima čujem komentare pune čuđenja poput -«A je l' se to jede?».
Kolege su me pitali mnoge stvari:
-«Ja li to neki novi upitnik (misleći na Q kao skraćenicu od Questionaire)? Ako jes, što se njime mejri, LGBTI? A što je to LGBTI? Nije li možda riječ o nekoj novoj vrsti inteligencije (misleći na IQ)?»
Dragi čitatelji, samo hrabro naprijed jer upravo krećemo ususret mnogim definicijama koje će vam, ako se do sada niste susreli s njima, pokazati neke nove svjetove paralelne vašima, kojih do sada niste niti bili svjesni. Nalaze se pored vas, u vašem susjedstvu, na ulici dok idete na posao ili šećete psa, dok sjedite na gradskoj špici i pijete kavu. Uz malo strpljenja i nakon nekoliko stranica nadam se da ćete biti na pravom putu da se upitate odakle dolaze vaše predrasude ako ih imate prema drugačijim varijantama seksualnosti i osobama koje ih praktiviraju?
 
Kako to da se u vama nakupilo toliko netrpeljivosti i mržnje prema nečemu što je toliko prirodno i jednostavno kao ljubav? Koji dio vas osobno, vaše duše, vašeg identiteta pogađa homoseksualnost? Kako se vi osjećate kada znate da po nečemu odudarate od grupe kojoj pripadate? Kako biste se osjećali da na poslu morate tajiti tko vam je žena ili muž? Možete li zamisliti situaciju da vaša voljena osoba odlazi na put, a vi osjećate strah da je zagrlite i poljubite na aerodromu u javnosti? Kako reagirate kada vaše dijete dobije jedinicu u školi? Sigurno ne mislite da je ono svjesno što vam taji da je dobilo negativnu ocjenu?! Dobro vam je poznato djetetovo iscrpljeno, pognuto, pokunjeno držanje, šutnja, povlačenje ili eksplozija ljutnje kada ga pitate koju je ocjenu dobio iz kontrolnog rada. Što mislite kako se osjeća kada vam taji da je zaljubljen/a i to samo zato što je osoba koju voli istog spola?

Naravno, stavovi i predrasude stječu se godinama i teško se mijenjaju. Ovo je tek početak knjige o prihvaćanju homoseksualnosti te ostaje dovoljano prostora za strpljenje i mogućnost za preispitivanje i ne/mijenjanje vlastitih stavova i odnosa prema homoseksualnosti s obzirom na informacije koje se nude. Ako ste pak liberalniji i upoznati s LGBTIQ terminologijom i tematikom, bilo da pripadate LGBTIQ populaciji ili imate bliske prijatelje koji su homoseksualni, imate priliku utvrditi gradivo. Možda dobijete neku ideju kojom biste mogli pridonijeti prevladavanju predrasuda!

LGBTIQ osobe – odnosi se na varijante rodno-spolne orijentacije, tj. na lezbijke, gejeve, biseksualne osobe, transrodne osobe, interseksualne i queer osobe.
Homoseksualnost – označava varijantu seksualne orijentacije osobe, uključuje emocionalnu i seksualnu privlačnost prema osobama istog spola. Pojam homoseksualnosti obuhvaća sljedeće termine:
Lezbijka – žena homoseksualne orijentacije, dakle žena koju privlače žene
Gej – muškarac homoseksualne orijentacije odnosno muškarac kojeg privlače muškarci
Biseksualnost – označava varijantu seksualne orijentacije osobe kod koje postoji mogućnost da osjeti emocionalnu i seksualnu privlačnost prema osobama oba spola
Heteroseksualnost – označava varijantu seksualne orijentacije osobe koju emocionalno i seksualno privlači osobe suprotnog spola
Spol – skup bioloških obilježja koja dijele osobe na samo dvije kategorije i to na temelju genitalnih i reproduktivnih funkcija; postoje ženski spolni, muški spol i interseksualne osobe
Spolni identitet – odnosi se na vlastitu identifikaciju u fizičkom kontekstu spola: muškarac, žena, između ili niti jedno
Rod -  označava društveni, kulturalni i povijesni konstrukt spola, odnosno čini definiciju društvene uloge muškarca i žene
Rodne uloge – skup karakteristika očekivanog načina ponašanja koje se zahtijevaju od pripadnika i pripadnica pojedinog roda – npr. društvo uz ženski rod vezuje nježnost, odgajanje djece, pasivnost, mirnoću, emocionalnu osjetljivost, obavljanje kućanski poslova, a uz muški rod snagu, aktivnost, razum, karijeru, fizičke poslove i sl. Rodne uloge su promjenjive s obzirom na vremenski period, kulturu i odgoj te nisu strogo dihotomiziorane kako se to često pretpostavlja
Rodni identitet – podrazumijeva osobno poimanje vlastitog identiteta/izražavanja roda koji može biti u skladu s društveno propisanim definicijama i formiranim spolnim ulogama muškaraca i žena ili ih može negirati, nadilaziti i mijenjati; odnosi se na vlastitu identifikaciju u društvenom kontekstu roda-spola
Seksualna orijentacija – emocionalna i/ili fizička privlačnost ili nakonost koja može biti prema osobama istog i/ili nekog drugog spola. Seksualna orijentacija može se ogledati kroz isključivo maštanje prema pripadniku/ici istog spola ili suprotnog spola, kroz osjećaj seksualne i/ili emotivne emocionalne privlačnosti te uključivanjem u seksualni odnos s pripadnikom/icom istog ili različitog spola, dakle kroz biheviornu manifestaciju vlastite seksualne orijentacije. Uz svijest o vlastitoj seksualnoj orijentaciji osoba u većini slučajeva osjeća ugodu, no postoje slučajevi kada svijest o vlastitoj seksualnoj orijentaciji može izazvati različiti stupanj nelagode kod osobe (bilo da osoba ne prihvaća svoju seksualnu orijentaciju, bilo iz razloga da je internalizirala homofobne stavove sredine)
Prokazivanje – neželjeno otkrivanje seksualne orijentacije osobe u javnosti
Internalizirana homofobija – kada osoba homoseksualne orijentacije osjeća strah zbog vlastite homoseksualne orijentacije do te mjere da je usvojila i introjicirala negativne stavove i predrasude svoje okoline prema pripadnicima i pripadnicama homoseksualne orijentacije te je smatra neprihvatljivom
Interseksualnost – biološka nedefiniranost spola kao isključivo muškog ili ženskog
Transrodna osoba – osoba čiji identitet ili rodna prezentacija nije u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama
Transseksualna osoba – osoba koja je nezadovoljna svojim spolom do te mjere da ga želi promijeniti kako bi se osjećala potpunom, osoba koja je u procesu tranzicije iz jednog spola u drugi (iskustvo stvarnog života u željenom spolu; praćenje i podrška od strane psihoterapeuta, hormonalna terapija, kirurški i estetski zahvati) ili je dovršila proces tranzicije, promijenila svoj spol i živi u željenom spolu
Queer – termin koji se koristi da se jednom riječju opiše cijela homoseksualna, biseksualna, transrodna, transseksualna i interseksualna zajednica kao i heteroseksualne osobe koja sebe vide ili žive izvan heteropatrijarhalnih normi
Femininost – izraženost karakteristika ponašanja, osobina ličnosti i stavova koji su tipični za žene, tj. koji se tradicionalno pripisuju ženama i od njih stereotipno očekuju. Ranije je prevladavala koncepcija da su femininost i maskulinost međusobno isključive kategorije osobina, odnosno da je riječ o jedinstvenoj bipolarnoj dimenziji. Novija istraživanja to opovrgavaju i više idu u prilog stajalištu da su femininost i maskulinost međusobno odvojene i nezavisne dimenzije – obje mogu biti manje-više zastupljene kod svakog muškarca i kod svake žene
Maskulinost – izraženost karakteristika ponašanja, osobina ličnosti i stavova koji su karakteristični za muškarce i koji se tradicionalno pripisuju muškarcima te od njih očekuju. U velikoj je mjeri, kao i femininost, određena kulturom i odgojnim obrascima
Androginost – osobina žene ili muškarca da izražava i maskuline i feminine karakteristike, odnosno one karakteristike koje socijalna sredina očekuje zbog svojih stereotipa i tradicionalno pripisuje samo muškarcima ili samo ženama
Predrasuda – definira se kao a priori pozitivan ili negativan sud o osobi, grupi, predmetu ili pojavi bez ispitivanja činjenica te je iz ovog razloga neutemeljena, neopravdana, neovisna o iskustvu pojedinca prema subjektu ili objektu predrasude pa je stoga uglavnom pogrešna. Sam naziv predrasuda najčešće se rabi kako bi se označio negativan stav prema pripadnicima neke, najčešće po nekoj osnovi, marginalizirane socijalne skupine. Tako su najčešće predrasude prema religijskim, etničkim, rasnim skupinama, homoseksualcima, ženama, narkomanima. Predrasude su snažne te se vrlo postojano održavaju, otporne su na promjene i teško se mijenjaju i onda kada postoji suprotna utemeljena i opravdana informacija upravo radi svoje naglašene emocionalne komponente, a koju čini negativan osjećaj, netrpeljivost, gadljivost ili nelagoda. S obzirom na to, osobine pojedinca i njegova ponašanja irelevantna su i ne igraju nikakvu ulogu prilikom doživljavanja nelagode i odbojnosti kod osobe koja ima predrasude prema određenoj skupini. Osoba koja ima predrasude gaji i izražava negativan odnos prema svakom pojedincu koji pripada «obilježenoj» skupini. To čini jer mu unaprijed i neopravdano pridaje sva nepoželjna i negativna svojstva koja pridaje čitavoj skupini. Ova neispravna, poopćena uvjerenja i osobine o skupinama nazivamo stereotipima i ona čine kognitivnu komponentu predrasude. Stereotipi uz negativan emocionalni odnos stvaraju percepciju i vrednovanje pojedinca u skladu s predrasudom i uz akcijsku komponentu, kada se ovi negativni osjećaji i tendencije počinju manifestirati kroz ponašanje usmjereno protiv subjekta predrasuda te kada dolazi do osporavanja njihovih prava, negiranja ravnopravnosti, udaljavanja iz cjelokupnog socijalnog života društva radi se o diskriminaciji.
Homofobija/bifobija – termin koji objedinjuje iracionalan strah, mržnju, diskriminaciju ili predrasude prema osobama homo/biseksualne orijentacije, kao i onim osobama koje su kao takve percipirane
Transfobija – ovim se pojmom označava neprihvaćanje i negiranje prava pojedinaca i pojedinki na osobnu koncepciju rodnog/spolnog identiteta i izražavanja te označava strah, mržnju, gađenje i diskriminirajući odnos na osnovi predrasuda prema osobama čije stvarno ili percipirano rodno izražavanje nije u skladu s društveno propisanim spolom
Seksizam – sustav društvene prednosti temeljene na spolu, a u korist muškaraca; njime se pretpostavlja kako je jedan spol superioran drugome, što dovodi do diskriminacija osoba pretpostavljenog inferiornog spola, tj. prvenstveno se odnosi na diskriminaciju žena od strane muškaraca
Heteroseksizam – označava ideološki sustav koji poriče, osuđuje, stigmatizira svaku neheteroseksualnu formu ponašanja, identiteta, odnosa ili zajednica

Iva Žegura, "Coming out - Razumjeti vs./feat. prihvatiti"

Podijelite

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn