Svako je društvo slobodno, napredno i zadovoljno onoliko koliko je slobodan, zadovoljan i sretan svaki pojedinac. Također, činjenica je da je obitelj temelj svakoga društva a bez sretne i zdrave obitelji u kojoj vladaju kvalitetni i humani odnosi, nema ni sretnoga i naprednog društva.

Pitanja i odgovori za homoseksualnu i biseksualnu mladež - 4.0 out of 5 based on 2 votes
4 1 1 1 1 1 Rating 4.00 (2 Votes)
Za mladež!

Najćčešća pitanjaSvijet može biti teško mjesto za jednog mladog čovjeka. Nalaziš se u jednom od perioda u svom životu koji te najviše zbunjuje.

Prvo, tijelo ti se mijenja više no što će ikada. A tvoji hormoni, vrijedno radeći na mijenjanju tvog tijela, se možda igraju sa tvojim raspoloženjima. Jednog se dana možeš osjećati odlično, drugog jadno, bez ikakvog očitog razloga.

1. Mislim da sam gay. Ali što ako nisam siguran/na?

Kratak odgovor: Znat ćeš kad budeš znao/znala. Možda će to potrajati neko vrijeme, i nema potrebe žuriti.

Neki gay ljudi kažu da su kao vrlo mladi – sa samo pet ili šest godina – osjetili da su drugačiji. Nisu se osnovnoškolski zaljubljivali kao njihovi prijatelji iz škole, ili su se zaljubljivali u prijatelje istog spola, a nitko nije o tome govorio.

Često je, oni kažu, potrajalo dok su uspjeli dati ime svojim osjećajima – i počeli se osjećati gay. Ali kada su počeli razmišljati s tim riječima, slagale su se s osjećajima s kojima su odrastali.

Mnogi ljudi, pak, svoju seksualnu orijentaciju ne shvate dok ne postanu teenageri ili čak odrasli – i to može biti zbunjujuće.

U nekom trenutku svatko se “zaljubi” u nekog istog spola, poput učitelja ili prijateljevu stariju sestru ili brata. Gotovo svačiji “najbolji prijatelj” je istog spola. Ali ništa od toga ne znači da si gay.

Jedno ili dva spolna iskustva sa osobom sitog spola ne znači da si gay – kao ni što jedno, dva spolna iskustva s osobama suprotnog spola ne znači da si straight. Mnogi gay ljudi imaju poneko spolno iskustvo s osobama suprotnog spola, i mnogi straight ljudi imaju spolna iskustva sa svojim spolom.

Važno je također znati da možeš biti nevin(a) ili seksualno neaktivan/neaktivna i ipak znati da si gay. Tvoji osjećaji i to što te netko emocionalno i fizički privlače ti govore tko si.

Naša se spolnost razvija s vremenom. Brini se samo ako nisi siguran/sigurna. Teen godine su vrijeme da pronađeš što ti odgovara, a zaljubljivanja i eksperimentiranje često su dio toga. S vremenom, vidjet ćeš da te većinom privlače muškarci ili žene – ili oboje – i tada ćeš znati. Ne moraš se označiti odmah danas..

Ako misliš da si homoseksualac, lezbijka ili biseksualac, ne boj se toga, i ne skrivaj osjećaje od sebe. To te samo sprječava da pronađeš svoj spolni identitet – da pronađeš sebe.

2. Nigdje ne piše da su drugi ljudi homoseksualci. Jesam li jedini?

Kratak odgovor: Ne.

Dr. Alfred Kinsey, najpoznatiji svjetski seksolog zaključio je iz svog istraživanja da gotovo nitko nije čisto straight ili čisto gay. Pronašao je da većina ljudi bude privučena vlastitom spolu u nekom trenutku u njihovom životu, i da mnogi ljudi imaju spolna iskustva sa istim spolom ili oba spola.

Kinseyeva skala

Kao što se vidi na slici na jednom kraju su ljudi koje privlači samo suprotni spol. na drugom kraju su ljudi koje privlači samo isti spol. U sredini su ljudi koje privlače oba spola.

Stoga, gdje se god nalazili na toj liniji, imate mnogo društva. Neke procjene govore da je svaka deseta osoba gay.

Svugdje oko tebe su gay ljudi – samo ih ne možeš uvijek razlučiti. Možda su bijelci, crnci, Azijati ili Hispanci. Možda su Židovi, Katolici, Protestanti ili Pravoslavci. Stari su i mladi, bogati i siromašni. Oni su liječnici i sestre, građevinski radnici, učitelji i učenici, profesori i studenti, svećenici, tajnici, trgovci i trgovkinje, poslovni ljudi, policajci, sportaši i sportašice.

A većina njih, kad su bili teenageri, se osjećala kao i ti sada. Ako se osjetiš usamljenim/usamljenom, samo se prisjeti: pjevačica k.d. lang se vjerojatno isto tako osjećala. I Elton John. I teniska zvijezda Martina Navratilova. I američki kongresmen Gerry Studds. I tisuće i tisuće drugih ljudi.

3. Je li normalno biti gay?

Kratak odgovor: Da. Biti gay je prirodno, normalno i zdravo kako i biti straight.

Nitko ne zna točno kako se određuje seksualna orijentacija – biti gay ili straight. Većina stručnjaka drži da je to stvar genetike, biologije i okoline – da se seksualna orijentacija možda određuje prije rođenja ili čak sa dvije ili tri godine starosti.

Dr. Richard Pillard, psihijatar na Bostonskom Medicinskom Sveučilištu, napominje da homoseksualizam postoji u "gotov svakoj životinjskoj vrsti koje je dublje proučavana." Homoseksualizam je dio prirode kao i heteroseksualizam.

Ne samo da je prirodno, nego je i jednako zdravo biti gay kao i biti straight – bez obzira što vam ljudi govorili. Američko udruženje psihijatara proglasilo je 1973 da homoseksualnost nije mentalni poremećaj ili bolest, a Američka Asocijacija psihologa utvrdila je da bi bilo ne-etično pokušati promijeniti seksualnu orijentaciju gay osoba.

Mnogi ljudi pored znanstvenika, psihologa i psihijatara to sada razumiju. Ann Landers, autorica kolumne sa savjetima, nedavno je napisala: "Uvijek me iznenadi kada ljudi u ovom dobu i vremenu ne uspiju razumjeti da homoseksualnost nije životni stil koji je izabran. Taj ‘izbor’ napravljen je rođenjem."

Stoga, ako se pitate zašto ste gay, odgovor je da su neki ljudi gay, a neki straight isto kao što neki ljudi imaju plave, a neki smeđe oči. To nije nešto što se može odabrati. To je samo još jedan dio onoga tko si.

4. Znam da se većina gay ponaša na određen način. Ako se ne slažem sa stereotipom, jesam li još uvijek gay?

Kratak odgovor: Ignoriraj stereotipe. Neki ljudi im odgovaraju, neki ne. Budi ono što jesi.

Gay ljudi, kao i straight ljudi, se ponašaju različito. Stereotipi se rađaju iz neznanja i predrasuda. Ponekad stereotip o skupini ne odgovara nikome iz te grupe. Ponekad odgovara nekoliko ljudi, ponekad više. Ali stereotip nikada ne odgovara svim članovima neke grupe.

Na primjer, možda si čuo/čula da su homoseksualci "feminizirani". Pa, nekoliko nedavnih primjera pokazuju kako je ta izjava smiješna i netočna – što je s Daveom Kopayom, koji je igrao američki nogomet u NFL-u 10 godina, ili skakač, dobitnik zlatne olimpijske medalje Greg Louganis? Obojica su homoseksualci – kao i mnogi drugi sportaši. Što je s otvoreno homoseksualnim policajcima u SAD-u? Ili što je s Joeom Steffanom, jednim od najodlikovanijih kadeta Američke mornarice u posljednjih nekoliko godina? I što je s Bobom Jackson-Parisom, bivšim Mister Univerzumom.

Vjerojatno ćeš čuti o transvestitima i transseksualcima. Transvestiti su ljudi koji se vole odijevati kao pripadnici suprotnog spola. Većina transvestita je ustvari straight. Transseksualci su ljudi koji žele promijeniti svoj spol kirurškim putem, i žive svoj život kao bilo koji drugi muškarac ili žena. Biti gay te ne čini transvestitom ili transseksualcem, i biti transseksualac ili transvestiti te ne čini automatski homoseksualcem.

Neki ljudi reagiraju na stereotipe ponašajući se upravo suprotno. Neki straight muškarci koji nisu sigurni u svoju seksualnost ponašaju se super macho, kao i neki homoseksualci koji se boje biti identificirani kao gay, ili deklarirani. Neke lezbijke se iz istog razloga ponašaju vrlo ženstveno.

Zapamti – nikome ne moraš ništa dokazivati. Samo budi ono što jesi.

5. Moram li brinuti o HIV-u i AIDS-u?

Kratak odgovor: Svatko mora biti informiran o HIV-u i AIDS-u.

Mladost te ne štiti od AIDS-a. Mnogo ljudi u svojim dvadesetim i tridesetim godinama života koji danas umiru od AIDS-a zarazili su se dok su bili teenageri. To nema veze jesi li - gay ili straight, muško ili žensku, ono što činiš te stvara rizik od AIDS-a.

AIDS je bolest koju uzrokuje virus. Taj virus, nazvan HIV, uništava imunološki sustav tijela oboljelog, čineći ga podložnim smrtonosnim bolestima ili infekcijama. Nema poznatog lijeka niti cjepiva protiv AIDS-a.

Tri su osnovna načina na koji se možeš zaraziti: (1) seksom bez zaštite sa zaraženom osobom; (2) dijeljenjem igala i šprica sa zaraženom osobom; ili (3) zaražena majka može prenijeti virus na dijete tijekom trudnoće.

Također, ne možeš po izgledu ocijeniti ima li netko HIV virus ili ne. Virus može biti neaktivan i do deset godina. Netko tko izgleda zdravo može biti zaražen.

No možeš se zaštititi. Ne dijeli tuđe igle ili šprice. Ako se drogiraš ili koristiš ulične droge, potraži profesionalnu pomoć u odgovarajućoj klinici. Jedini siguran način izbjegavanja infekcije HIV-om seksualnim putem je apstinencija. Svejedno jesi li gay ili straight, ako si seksualno aktivan, upoznaj se sa metodama sigurnog seksa. Neke vrste sigurnog seksa uključuju korištenje latex kondoma kako bi se zaustavio HIV virus.

6. Hoće li me ljudi prihvatiti?

Kratak odgovor: Neki će te ljudi prihvatiti, neki neće.

Predrasude i diskriminacija prisutni su svugdje u svijetu. Postoje predrasude protiv crnaca, žena, starijih ljudi, bilo koje skupine ljudi. Žene nisu imale pravo glasa u SAD-u do početka dvadesetog stoljeća zbog toga što je tadašnje društvo držalo da nisu dovoljno pametne. Dok je pokret Sufražetkinja – i kasnije ženski pokret – pomogao promijeniti takav način razmišljanja, žene i dalje susreću diskriminaciju na radnom mjestu, na ulici, u politici i u domu. Potrebno je vremena kako bi se nadišle predrasude i promijenili stavovi.

Ako si gay, neminovno ćeš naletjeti na predrasude. naše društvo ima “pretpostavku heteroseksualnosti”. Naše obitelji, škole, vjere i mediji nas uče da pretpostavljamo da je svatko straight, i često na nas utječu da diskriminiramo one koji nisu. Ta “pretpostavka” se tek nedavno počela mijenjati [u SAD-u. U Hrvatskoj očito još uvijek nema naznaka bilo kakve promjene – [op. prev.].

Predrasuda na koju naletiš može biti blaga, poput na primjer da netko pretpostavi da si straight, a ti nisi i njihovom pogreškom te dovede u neugodnu situaciju. Ali može biti i puno gora. Homoseksualci riskiraju batine, izbacivanje iz kuće, otpuštanje s radnog mjesta – samo zato što su gay. Ljudi se često boje onoga što ne razumiju, i mrze ono čega se boje. To je osnova predrasude i, kada je usmjerena na homoseksualce, naziva se homofobija.

Međutim i homofobija se osporava time što više ljudi zna kako je biti gay jednako zdravo kao i biti straight. Stavovi se mijenjaju djelom zbog toga što homoseksualci, kao i žene i Židovi prije njih – ustaju i govore “Ja sam gay i ponosim se time!”. Stavovi se mijenjaju i zato što drugi ljudi ustaju sa homoseksualcima i govore "Ovi gay ljudi su moji prijatelji, ili moja djeca, ili moja braća – i ponosan sam na njih.”

7. Osjećam se tako usamljeno. S kime mogu razgovarati?

Kratak odgovor: Ako se osjećaš usamljeno, jesi usamljen – a ne moraš biti. Ima ljudi koji ti mogu pomoći. Ukoliko njihovi roditelji nisu bili otvoreni s njima u vezi seksa, većina teenagera može osjećati krivicu i sramotu zbog bilo kakvih seksualnih osjećaja ili iskustava, bilo homoseksualnih ili heteroseksualnih. Neki odrasli ljudi imaju problema sa seksualnim mislima, i ne začuđuje što problema imaju i teenageri.

Uz to, nije lako otkriti da si gay. Predrasude u društvu te možda tjeraju da sakriješ ono što osjećaš, čak i od sebe. Zbog svega toga se možeš osjećati izolirano i usamljeno.

Najbolje rješenje je pronaći nekoga kome možeš vjerovati.

To je možda netko koga već poznaš – prijatelj, roditelj, brat ili sestra... ili roditelj prijatelja ili stariji brat ili sestra. Možda je to netko od odraslih kome si se prije povjeravao/povjeravala, i kome možeš ponovno vjerovati.

Ali trenutno, sve dok si zadovoljan/zadovoljna sobom, izbjegavaj razgovor s bilo kime tko bi te mogao osuđivati ili biti anti-gay. Vjerojatno možeš provjeriti reakcije ljudi navodeći razgovor na temu homoseksualnosti uopće. Pitaj nešto kao: "Vidio sam TV emisiju o homoseksualnosti. Poznaš li nekoga tko je gay” ili "Neki klinci u školi u se izrugivali jednom dečku za kojeg misle da je gay. Misliš li da to nije u redu?” ili "Čuo sam o jednoj curi koju su roditelji izbacili iz kuće kad su saznali da je lezbijka. Zašto bi netko to učinio?”.

Kad pitaš ovakvo pitanje, moraš zapamtiti da odgovori ljudi nisu njihovi osobni komentari o tebi. Ne znaju pravu namjeru tvog pitanja. Možda u ovoj situaciji imaju negativne komentare o homoseksualcima, ali mogu potpuno drukčije reagirati kad je u pitanju tvoja homoseksualnost.

Ako ne znaš nekoga s kime možeš razgovarati, pokušaj nazvati neku od linija za psihološku pomoć. Oni bi trebali biti u mogućnosti pomoći ti, a ne moraš dati svoje ime.

Ako ti je nezgodno razgovarati telefonom s nekim, pronađi si pen pala homoseksualca, ili posjeti neki od Internet bulletin boardsa.

Uvijek dobro razmisli prije bilo kakvih kontakata. Što god izabereš, razgovor doista pomaže. I saznat ćeš da zaista nisi sam(a).

8. Da li da se deklariram ("outam")?

Kratak odgovor: Samo ako želiš i samo kad si spreman/spremna. Nemoj to činiti samo zato što netko drugi misli da bi trebao/trebala.

Sakrivanje činjenice da si gay se u engleskom govornom području naziva "being in the closet". Biti otvoren o tome se zove "coming out" (prema Oxfordu – javno priznati svoju homoseksualnost), deklarirati se. Možeš priznati jednoj osobi, samo prijatelji ili obitelji, ili svima koga znaš. Odluka je tvoja.

Nema razloga za coming out dok nisi spreman/spremna. Ponekad postoje vrlo dobri razlozi za ne priznavanje svoje seksualnosti. Coming out nosi stvarne rizike. Ima ljudi koji te neće prihvatiti zato što si gay, ljudi koji će reći ili učiniti strašne stvari. To mogu biti tvoji prijatelji, tvoji roditelji, školski prijatelji, ili učitelji, ljudi koje voliš ili o kojima financijski ovisiš, od kojih trebaš pomoć, prijateljstvo, ohrabrenje ili drugu potporu.

Postoje, međutim, i dobri razlozi da ljudima kažete da ste gay. Ako skrivaš svoju seksualnu orijentaciju, onemogućuješ bliskim ljudima da te potpuno upoznaju. Zbog toga vaša povezanost možda nije istinita. U nekom trenutku mnogi homoseksualci shvate da je usamljenost i izolacija čuvanja tajne gora od straha priznavanja.

Koji god bili tvoji razlozi za coming out ili ne, to je tvoja odluka i ničija tuđa. Odluka koju moraš provoditi onako kako tebi odgovara.

Prije no što se deklariraš pred drugima, moraš priznati sebi svoje osjećaje. To ne znači samo da znaš da si gay, nego i da ti to odgovara, i da si siguran/sigurna u sebe kao osobu.

Imaj na umu da je znanje da si gay samo poznavanje još jednog dijela sebe. Ista si osoba kao i prije; samo znaš više o sebi. Mnogi teenageri su naučili reći si “Ja sam gay i to je OK”.

Prije no što se deklariraš, možda bi bilo dobro da naučiš ponešto o homoseksualizmu, za svoju informaciju, ali i zbog toga što će mnogi ljudi biti u zabludi. Osjećat ćeš se ponosno kad budeš znao/znala činjenice ako te netko nešto pita, ili ćeš moći ispraviti nečije laži o homoseksualcima. Na Internetu ima mnogo resursa o tom području. Porazgovaraj s drugim homoseksualcima. Ako saznaš njihova iskustva i podijeliš svoja, znat ćeš više o sebi, i što možeš očekivati ako priznaš drugima da si gay. Reci svojim gay prijateljima da se spremaš na coming out, kako bi ti mogli pomoći.

Ta vrsta potpore je vrlo važna kad se odlučiš deklarirati. Dobro se okružiti ljudima koji se brinu za tebe, i koji ti mogu pomoći – bilo to razgovorom, zagrljajem kad ti zatreba, ili mjestom za prenoćiti, ako ti to treba.

9. Kome reći?

Kratak odgovor: Za početak, ljudima za koje želiš da znaju.

Priznavanje nije nešto što učiniš jednom, i onda je gotovo. Možeš prvo priznati roditeljima, pa onda prijateljima, ili obrnuto. Možeš priznati jednom od roditelja prvo, ili bratu/sestri, a ostatku obitelji kasnije.

Ljudi kojima prvima odlučiš reći bi trebali biti oni kojima naviše vjeruješ. Moraš biti siguran/sigurna da te neće povrijediti, da će te prihvatiti takvog kakav jesi, i da će poštovati tvoju privatnost i ne reći nikome kome ne želiš reći.

Razmisli o tome što možeš izgubiti ako kažeš određenoj osobi. Ako je to jedan od roditelja, može li te izbaciti iz kuće? Odvojiti te od tvojih prijatelja? Ako je to prijatelj, hoće li se povući od tebe? Hoće li reći ostalima u školi? Što bi se dogodilo tada?

Razmisli također i o tome što gubiš ako određenoj osobi ne kažeš. Je li tvoja veza s roditeljima napeta zbog toga što im nešto tajiš? Biste li bili bliži i bi li ti oni mogli bolje pomoći kad bi znali zašto se ponašaš rezervirano?

Prisjeti se stvari koje si nekada podijelio/podijelila s njima i kako su reagirali. Ako je to netko čiju reakciju ne možeš predvidjeti, prvo ispitaj situaciju. Zapričaj ih o nekom filmu/knjizi/TV emisiji o homoseksualcima. Moguća smo pitanja već naveli (“Osjećam se usamljeno”).

Također zapamti da nečija reakcija na homoseksualca u filmu me mora biti ista ako je ta gay osoba njihova kći ili sin. To može biti i obrnuto, da ljudi imaju manje predrasuda na hipotetsku, filmsku situaciju nego kad je netko njima blizak gay.

Na primjer, kako je homofobija široko rasprostranjena u našem društvu – i vrlo prihvaćena – prijatelj ili roditelj bi se, bez razmišljanja, mogao izrugivati homoseksualnom liku u filmu – ili bi to mogao učiniti zato što misli da to od njega/nje očekuješ – ali pokazati puno više razumijevanja reagirajući na tvoj coming out. Opet, prijatelji i roditelji koji dobro prihvaćaju gay likove u medijima mogu puno lošije prihvatiti homoseksualnost nekoga njima bliskog.

Kako bi bolje saznao/saznala kako će netko reagirati na tvoju homoseksualnost, pitaj osobna, specifična pitanja koja potiču na razmišljanje. Recimo da imaš prijatelja koji ima brata na studiju u drugom gradu, ili u vojsci. Možeš reći nešto kako “Čitao/čitala sam o homoseksualcima u studentskim domovima/vojsci. Bi li te uznemirilo da ti tvoj brat kaže da je homoseksualac?” Prijatelj bio te mogao iznenaditi odgovorom “Moj brat je gay.”

10. Kako da kažem prijateljima?

Kratak odogovr: Kad budeš spremna/spreman, pažljivo.

Mnogi gay teenageri su rekli da su bliži svojim roditeljima nakon što su priznali da su gay jer su puno iskreniji. Kažu da je bilo veliko olakšanje kad više nisu morali čuvati tajnu.

No nije uvijek tako. Neki teenageri koji su rekli svojim roditeljima da su homoseksualci morali su napustiti dom. Neki su roditelji počeli maltretirati svojeg teenagera. Neke obiteljske veze se nikada ne oporave.

Prije no što priznaš svojim roditeljima, razmotri nekoliko stvari.

Razmisli o stavu tvojih roditelja prema homoseksualcima. Saznaj što više možeš promatrajući svoje roditelje ili ispitujući neizravna pitanja. Imaju li gay prijatelja? Čitaju li knjige ili gledaju filmove sa homoseksualnim likovima? Jesu ili ikada rekli da nema ništa loše u tome da je netko gay?

Razmisli o svojoj vezi s roditeljima. Jesu li ikada pokazali da te vole iako su ljuti na tebe? Jesu li ostali uz tebe iako si učinio/učinila nešto što se njima nije svidjelo?

Pripremi se. Ako moraš otići od kuće, imaš li kamo otići? Ako ti roditelji uskrate financijsku pomoć, imaš li nekoga drugog kome se možeš obratiti?

Ako je odgovor na sva ova pitanja “ne”, ne govori svojim roditeljima dok ne nađeš sigurno mjesto kamo možeš otići i način financijskog uzdržavanja. Bolje ti je pričekati dok se ne osamostališ. Možda odlučiš nikada im ne reći jer ne bi razumjeli.

Ako je odgovor na sva pitanja “da”, vjerojatno možeš reći bez straha.

Samo ti možeš odgovoriti na ova pitanja, i izvagati omjer “da” i “ne”. Vjeruj svom osjećaju. Gotovo je uvijek zastrašujuće kad roditeljima moraš priznati svoju homoseksualnost, no ako se na smrt bojiš toga, obrati pozornost i na to. Ne prihvaćaju svi roditelji homoseksualnost svoje djece.

Ako oko odlučiš da možeš i želiš reći svojim roditeljima, razmisli o tome kako ćeš to učiniti najbezbolnije za sebi i njih. Razmisli kako će se oni osjećati i što bi te mogli pitati – pripremi odgovore.

Najlakše će ti biti reći im kad se osjećaš dobro i zadovoljno sobom. Priznavanje homoseksualnosti svojim roditeljima zahtijevat će mnogo snage. Ako budeš zbunjen/zbunjena, to će još više zbuniti tvoje roditelje i sumnjat će u sigurnost tvoje odluke.

Također je najbolje izabrati trenutak kada roditelji nisu pod pritiskom s radnog mjesta ili obiteljskih briga. U suprotnom bi mogli osjećati kako nemaju vremena za taj problem i mogli bi te isključiti.

Pripremi se na to da će tvojim roditeljima trebati vremena da prihvate tvoju homoseksualnost – kao što je, na kraju, i tebi trebalo vremena. Tvoji su roditelji iz starije generacije – koja jer bila homofobičnija od tvoje. Čak i ako inače prihvaćaju homoseksualce, možda će ih šokirati kad čuju da si i ti gay. Možda isprva neće vjerovati, ili će te možda htjeti poslati psihijatru da te “izliječi”.

Prije no što su psihološka i psihijatrijska udruženja zaključila da je homoseksualnost savršeno normalna, bilo je mnogo teorija da se homoseksualac postaje ovisno o ponašanju roditelja. Tvoji roditelji će možda misliti da tvoja homoseksualnost nešto govori o njima i da su te nekako iznevjerili – ta se briga može manifestirati kao bijes i obrambeni stav.

Također oni mogu osjećati da si odbacio njih ili njihov način života svojom homoseksualnošću, da si na neki način uništio/uništila njihove snove o tebi. Ovakvih osjećaja uvijek ima u odnosu teenagera sa roditeljima, kako se teenageri osamostaljuju, a roditelji se moraju riješiti slike svoje djece kakvu su ih zamišljali. Roditelji homoseksualaca ovaj gubitak i odbacivanje mogu još jače osjećati.

Čak i ako ne bude takvih reakcija, roditelji će se vjerojatno zabrinuti za tebe – o tome hoće li te to staviti u opasnost, hoće li tvoj život biti sretan, hoćeš li imati svoju obitelj. Zbog toga će možda htjeti ignorirati ili nijekati ono što si im rekla/rekao.

Zabrinuti će se i o tome trebaju li oni reći svojim prijateljima ili roditeljima. To je njihov vlastiti coming-out proces .

Najbolje je biti spreman/spremna s odgovorima – ili predložiti ljude s kojima mogu razgovarati. Što se bolje pripremiš, i što sigurnije djeluješ, to će tvoji roditelji biti više uvjereni da si spremna/spreman preuzeti odgovornost za sebe. Tada neće toliko brinuti za tebe.

I zapamti – ne moraš odmah reći i majci i ocu. Mnogi teenageri su prvo razgovarali s roditeljem kojem se lakše povjeravaju i koji će to bolje primiti. Istina, povjeravanje samo jednom roditelju može izazvati napetost između tvojih roditelja – uvrijeđenost roditelja koji nije znao nije rijetka. Stoga dobro razmotri i situaciju kada želiš reći samo jednom roditelju.

Najvažnije, nađi si osobu s kojom možeš razgovarati jer, iako ti se priznavanje homoseksualnosti roditeljima može činiti jednostavnim, zasigurno to nije. Što više potpore imaš, tim bolje.

11. Hoću li izgubiti svoje 'straight' prijatelje? Gdje da nađem gay prijatelje?

Kratak odgovor: Na prvo pitanje – vjerojatno ne. Na drugo – posvuda.

Mnogo teenagera je primijetilo da imaju više straight prijatelja otkako su “out”, i da se osjećaju sretnije i sigurnije otkako su priznali svoju homoseksualnost. Lakše je biti blizak ljudima kada ništa ne kriješ i kada si vjeruješ u sebe.

Neki su pak imali loša iskustva kada su priznali da su gay u školi. Posebice u manjim gradovima i seoskim područjima, ili gdje mnogo ljudi pripada fundamentalističkim religijama, diskriminacija homoseksualaca je vrlo česta. I djeca mogu biti vrlo okrutna, posebice ako su nesigurna u sebe ili ako traže način da se izgrade. Mogu te maltretirati i učiniti ti život jadnim. Homoseksualni teenageri često napuštaju školu zbog načina na koji se druga djeca ponašaju prema njima. Trenutno samo jedna američka država – Massachusetts – ima zakon koji zabranjuje diskriminaciju u školama na osnovu seksualne orijentacije.

Ako želiš priznati prijatelju, uvjeri se da tome prijatelju možeš vjerovati da će poštovati tvoju privatnost. Prijatelji koji tračaju mogu ti napraviti problema, čak i ako to nisu namjeravali.

Neki će te prijatelji odmah podržati. (I dečki i cure kažu da je najčešće puno lakše priznati curama.) Neki od tvojih prijatelja su možda već naslutili tvoju homoseksualnost. Možda već i imaš gay prijatelja, a to ne znaš.

Nekima će prijateljima trebati vremena da se naviknu na pojam tvoje homoseksualnosti. Neki će tvoje priznanje njima protumačiti kao tvoje “nabacivanje” i zbog toga bi im moglo biti neugodno. Neki će se pitati, ako si ti kao njihov blizak prijatelj gay, možda su i oni gay. Baš kao i sa roditeljima, razmotri kako bi se svaki od tvojih prijatelja mogao osjećati, i kako im možeš dokazati da se nisi promijenila/promijenio.

Razgovaranje sa gay prijateljima o njihovom “izlasku” također može pomoći. Traženje novih gay prijatelja vrlo je važno – prijatelja koji točno znaju kroz što prolaziš jer su i sami to već prošli, ili još prolaze.

Ako živiš u maloj zajednici, možda će to biti malo teže. Pokušaj potražiti prijatelje putem Interneta.

I zapamti – iako se možda čini da si ti jedina gay osoba u svojoj školi, sigurno nisi. S obzirom da je gotovo 10 % populacije gay, u tvojoj školi ima učenika koje možda znaš, ali ne znaš da su gay, ili ih još ne poznaš. Homoseksualci se ponekad šale da imaju “gaydar”, “radar” za prepoznavanje tko jest, a tko nije gay. Prepoznavanje tko je gay, ako nije potpuno “out” je kao i prepoznavanje je li netko zainteresiran za tebe. Katkad možeš pogoditi, katkad ne. S vremenom ćeš se usavršiti.

12. Mogu li imati svoju obitelj?

Kratak odgovor: Da.

Mnogi homoseksualci vani organiziraju ceremonije vjenčanja kako bi proslavili svoju ljubav i kako bi svoju vezu podijelili sa obitelji i prijateljima. Iako rijetke religije, i nekoliko država, dozvoljavaju ovakve ceremonije, stavovi se mijenjaju. U Americi, više i više kompanija, poput Apple Computer, tretiraju gay partnere kao i druge vjenčane parove, i pružaju pokriće zdravstvene zaštite za homoseksualne partnere.

Mnogi gay parovi odgajaju i djecu zajedno. Neke lezbijke su pomoću umjetne oplodnje začele dijete. Ostali homoseksualci i lezbijke, koji su priznali svoju homoseksualnost dok su bili u heteroseksualnim vezama, odgajaju djecu iz tih brakova sa svojim gay partnerima. Promjenom stava u društvu, usvajanje djece od strane gay parova će postati uobičajenije. Šest američkih država dopušta gay parovima usvajanje djece.

A mnogi homoseksualci gledaju na svoje prijatelje u gay zajednici kao na obitelj. U velikim gradovima postoje veće zatvorene zajednice koje nude istu ljubav i potporu kakvu očekujemo od obitelji.


Budi ono što jesi
Ako si LGBTIQ, u dobrom si društvu

Pravila se mijenjanju. Od tebe se očekuje da se ponašaš više kao odrasla osoba. Možda imaš nove “odrasle” odgovornosti, poput volonterskog rada ili nekog poslića, ali ti možda ne daju prava odraslih, poput toga da se vraćaš kući kada želiš.

{adselite} Tvoj odnos sa tvojim roditeljima se mijenja. Postaješ više nezavisan/nezavisna, a oni moraju prihvatiti da više nisi njihova mala curica ili dečko. To nije lako ni tebi ni njima.

I onda odjednom, stvar o kojoj nisi ni razmišljao/razmišljala – seks – se može činiti kao najvažnija stvar na svijetu.

Ako si homoseksualac ili biseksualac – ili ako samo misliš da bi mogao biti gay ili se pitaš jesi li – sve to još više zbunjuje, jer te vjerojatno nitko nije pripremio na to.

Kad si bio mlađi, roditelji i rođaci su te možda zadirkivali sviđaju li ti se djevojke, ako si muško, ili sviđaju li ti se dečki ako si djevojka. Možda su govorili o tome "kad odrasteš i počneš izlaziti" ili "kad se zaljubiš i vjenčaš". Ali vjerojatno nikada nisu govorili o tome kad odrasteš i zaljubiš se u drugog tipa, ili ženu poput sebe.

TV, filmovi i časopisi većinom prikazuju muškarce sa ženama. Glazba koju čuješ govori o zaljubljivanju u drugi spol. Ako si dečko, tvoji prijatelji vjerojatno govore o curama, a ako si djevojka, vjerojatno govore o dečkima.

Sve to otežava stvari ako si homoseksualac, jer se malo toga odnosi na tebe.

Ovaj tekst napisan je kako bi ti pokušao pomoći – odgovorio na neka tvoja pitanja, preporučio što činiti dalje i kako bi ti pomogao da razumiješ tri stvari:

  • Prvo: Biti homoseksualac ili biseksualac je normalno i zdravo. To je samo još jedan dio onoga tko si ti – kao i jesi li visok(a) ili nizak(niska), imaš plave oči ili smeđe.
  • Drugo: Treba vremena da spoznaš tko si. U redu je biti zbunjen, u redu je biti nesiguran/nesigurna o tome jesi li gay ili straight. Ne potrebe žuriti.
  • Treće: Nisi sam(a). U ovom trenutku deseci tisuća drugih teenagera razmišljaju ili se pitaju jesu li homoseksualci, svi se pitaju jesu li jedini, svi pokušavaju naći nekoga za razgovor. Stotine ih je tisuća već prošlo tim putem.

Netko ti može pomoći, pokušaj nazvati neku od linija za pomoć teenagerima. S njima možeš otvoreno razgovarati, pitati ih za savjet.

Pitanja drugih teenagera oblikovali su ovu brošuru. Nadamo se da ćeš naći odgovore.

Definicije korištene u ovoj brošuri

  • Heteroseksualac ili straight - osoba je čiji su romantični i seksualni osjećaji usmjereni prema suprotnom spolu. Muškarci koje privlače žene, i žene koje privlače muškarci.
  • Homoseksualac ili gay -  osoba je čiji su romantični i seksualni osjećaji usmjereni prema istom spolu: muškarci koje privlače muškarci i žene koje privlače žene.
  • Lezbijke su homoseksualne žene.
  • Biseksualac ili bi osoba je koju privlače oba spola.

Naziv gay odnosi se na homoseksualce i biseksualce, muškarce i žene.

Budi ono što jesi
Očito, u ovoj brošuri nisu odgovorena sva pitanja. Ali nadamo se da je ovo dovoljno za početak. Ne moraš biti sam/sama dok istražuješ svoju seksualnost. Potraži pomoć od bliskih ti osoba.

Naučit ćeš da je najbolji savjet da budeš ono što jesi. Ako si homoseksualac, lezbijka ili biseksualac, saznat ćeš da ti imaš mogućnost odabira na koji način želiš priznati drugima svoju homoseksualnost, i to može biti jedinstveno za tebe. Iako ćeš se sresti sa pitanjima i situacijama s kakvima se dosada nikada nisi, vjerojatno ćeš naći i radosti u tom putu otkrivanja.

Ako si LGBTIQ, u dobrom si društvu;
Roberta Achtenberg (appointee predsjednika Clintona), Edward Albee (pisac kazališnih komada), Aleksandar Veliki (imperator), Pedro Almodovar (filmski redatelj), Sasha Alyson (izdavač), W.H. Auden (pisac), Sir Francis Bacon (pisac), Joan Baez (glazbenica), Josephine Baker (pjevačica), James Baldwin (pisac), Deborah Batts (federalni sudac u SAD-u), Amanda Bearse (glumica), Andy Bell (glazbenik), Ruth Benedict (antropolog), Michael Bennett (koreograf), Sandra Bernhardt (komičarka), David Bowie (glazbenik), Keith Boykin (pomoćnik predsj. Clintona), Benjamin Britten (kompozitor), Glenn Burke (pro igrač baseballa), Frank Buttino (bivši agent FBI-a), Lord Byron (pjesnik), Julije Cezar (car), Willa Cather (pisac), Jean Cocteau (umjetnik), Colette (pisac), Aaron Copland (kompozitor), Poglavica Ludi Konj, George Cukor (filmski redatelj), James Dean (glumac), Lea DeLaria (komičarka), Melissa Etheridge (glazbenica), Angie Fa (u odboru za prosvjetu San Francisca), Harvey Fierstein (pisac), Will Fitzpatrick (senator Rhode Islanda), Errol Flynn (glumac), E.M. Forster (pisac), kongresmen Barney Frank, Frederik Veliki (car), David Geffen (glazbeni producent), Sir John Gielgud (glumac), Allen Ginsberg (pjesnik), Lorraine Hansberry (pisac), Bruce Hayes (Olimpijski plivač), Janis Ian (glazbenica), Indigo Girls (glazbenice), Bob Jackson-Paris (pro bodybuilder), Henry James (pisac), Kralj James I, Elton John (glazbenik), Frieda Kahlo (umjetnica), David Kopay (pro igrač ameičkog footballa), Sheila James Kuehl (odvjetnica i bivša TV glumica), Tony Kushner (pisac), k.d. lang (glazbenica), Simon LeVay (biolog), Leonardo da Vinci (umjetnik), Frederico Garcia Lorca (pjesnik), Greg Louganis (olimpijski skakač u vodu), Amy Lowell (pjesnica), Ian McKellen (glumac), John J. McNeill (vjerski učenjak), W. Somerset Maugham (pisac), Keith Meinhold (oficir američke mornarice), Michelangelo (umjetnik), Edna St. Vincent Millay (pjesnik), Yukio Mishima (pisac), Martina Navratilova (tenisačica), Georgia O'Keefe (umjetnica), Dave Pallone (bivši baseball sudac), Platon (filozof), Deb Price (novinska kolumnistica), Marcel Proust (pisac), Prva dama Eleanor Roosevelt, RuPaul (supermodel), Sappho (pjesnikinja), Dick Sargent (glumac), May Sarton (spisateljica), Franz Schubert (kompozitor), Randy Shilts (novinar), Bessie Smith (pjevačica), Sokrat (filozof), Jimmy Sommerville (pjevač), Joseph Steffan (mornarički časnik), Gertrude Stein (spisateljica), kongresmen Gerry Studds, Petar Čajkovski (kompozitor), Dorothy Thompson (novinarka), Alice B. Toklas (spisateljica), Gore Vidal (pisac), Tom Waddell (olimpijac), Andy Warhol (umjetnik), Walt Whitman (pisac), Oscar Wilde (pisac), Tennessee Williams (pisac), B.D. Wong (glumac), Virginia Woolf (spisateljica), Wu (Kineski car), Babe Didrikson Zaharias (pro igrač golfa).

Izvor: Parents, Families and Friends of Lesbians and Gays, Inc.
Electronically distributed and reprinted with permission by !OutProud!, The National Coalition for Gay, Lesbian & Bisexual Youth, with permission from PFLAG.

Podijelite

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn